
Marija Todorović: Kako je Hotel Biogor postavio novi standard domaćeg hotelijerstva
Sisevac je naselje u opštini Paraćin koje se smestilo u kotlini Kučajskih planina na obali reke Crnice. Naseljavanje Sisevca vezuje se za dolazak m...
pročitaj jošHotelska industrija guta sve one koji ne stvaraju trendove, tvrdi u svom autorskom tekstu Ratko Iveković.
Zaboravite sve što mislite da znate o hotelima. Ovo nije industrija koja „prati trendove“. Ovo je industrija koja guta one koji ih ne stvaraju. Do 2025, ako vaš hotel nije iskustvo, nije lifestyle, nije priča – on ne postoji.
A ako se vaša web stranica i društvene mreže i dalje ponašaju kao oglasna tabla, umesto da budu digitalni lifestyle magazin, čestitam – radite besplatan marketing za OTA platforme koje će vam uzeti proviziju. Pogledajmo u budućnost, šta nam sledi i zašto su hoteli koji to ne shvate – mrtvi pre nego što kažete „best available rate“.
Gosti ne biraju hotele po zvezdicama. Biraju ih po pričama, atmosferi i identitetu. Ne zanima ih „najbolji Wi-Fi u gradu“ – žele znati kakav osećaj nosi boravak kod vas. Ne kupuju samo sobu; kupuju verziju sebe kakvi žele biti dok borave kod vas. Ako vaš Instagram i web stranica ne izgledaju kao da ih uređuje ekipa Voguea i Monoclea, onda su samo dosadna brošura na internetu. Web stranice hotela više ne smeju izgledati kao booking portali. One su digitalni lifestyle magazini – vizuelno bogate, pune priča, s atmosferom koju gosti žele upiti.
Društvene mreže nisu katalog soba, već prozor u vaš svet. Ako vaša publika ne oseća FOMO (FEAR OF MISSING OUT) dok gleda vaš feed, promašili ste sve što je bitno. Priče pobeđuju cene. Ako prodajete samo „de-luxe sobu s doručkom“, a ne doživljaj, onda se takmičite u cenama – a to je igra u kojoj hoteli uvek gube.
Gost ne dolazi u hotel da bi pričao o svojim preferencijama – hotel bi ih već trebao znati. AI-driven personalizacija. Ako Netflix može znati koji film želite gledati, vi možete znati šta gost želi piti pre nego što pita konobara.
Chatbotovi i virtuelni asistenti. Ne zato što je to „tehnološki napredno“, nego zato što je brže i preciznije nego zbunjeni recepcioner koji je upravo odradio noćnu smenu.
Automatizacija koja stvara prostor za prave interakcije daje vremena za osoblje da se posveti stvarnim emocijama gostiju – umesto da štampaju račune i traže izgubljene rezervacije. Tehnologija nije neprijatelj gostoprimstva. Neefikasnost jeste.
Svaki hotel danas ima neku „zeleno-senzitivnu inicijativu“. Koliko su iskrene? Pravi gosti prepoznajurazliku između iskrene održivosti i „recikliramo peškire, ali i dalje koristimo tone plastike“ licemerja.
Održivost kao statusni simbol. Eco-friendly je novi luksuz. Gosti žele osećaj da čine razliku, ali bez kompromisa na estetiku i udobnost. Lokalno, sezonsko, pametno. Nije dovoljno napisati „podržavamo lokalne proizvođače“. Upoznajte goste s ljudima koji stoje iza vaše hrane i pića. Neka vaš restoran postane priča o regiji. Minimalizam kao luksuz. Više neće prolaziti hrpa nebitnih sadržaja u sobama.
Pravi luksuz? Prostor, mir, dizajn koji govori više od tona besmislenih detalja. Ako održivost nije ugrađena u iskustvo, već samo PR priča – možete je slobodno baciti u isti kontejner kao i plastične boce koje još uvek koristite.
Industrija se deli na dva tabora: Luksuzni hoteli postaju još ekskluzivniji. Više butlera, više privatnih iskustava, više osećaja da „ovo nije za svakoga“. Budžetni hoteli postaju ultra-automatizovani, brzi, efikasni, minimalistički. Nema suvišnih stvari, samo ono što gostu treba. Srednja klasa? Pojela ju je inflacija i očekivanja gostiju. Ako niste ni jedno ni drugo, imate problem. Boutique hoteli sa pričom će preživeti. Veliki generički hoteli koji nisu ni luksuz ni budžet – ne. Minimalizam je nova strategija.
Uklonite sve što nije ključno za iskustvo, jer gostima je važnija vrednost nego lažni dodaci. Ne možete biti sve za svakoga, tako da birajte ko ste i budite najbolji u tome – ili će vas tržište vrlo brzo eliminisati.
Hoteli koji razmišljaju o prihodima samo kroz sobe – žive u prošlosti. Fokusirajte se na pretplate i ekskluzivne članarine. Ljudi vole osećaj pripadnosti. Hoteli koji nude VIP iskustva, posebne klupske pogodnosti i ekskluzivne evente dobiće lojalne goste – a ne samo slučajne prolaznike.
Brendirana prodaja je vaš dodatni prihod. Marriott već prodaje svoje mirise, posteljinu i pidžame, Gleneagles ima vlastiti whisky i ako još uvek ne prodajete svoju estetiku i doživljaj – propuštate ozbiljan novac.
Hoteli moraju biti epicentri i mesto susreta lokalnog života. Ako vaš bar i restoran nisu puni i lokalnih gostiju – promašili ste priliku. Najbolji hoteli su društveni hubovi, a ne samo mesta za turiste.
» Budućnost ne nagrađuje pasivne – samo one koji se usuđuju dominirati.
» Zaboravite „trendove“. Ovo nisu trendovi – ovo su zakonitosti preživljavanja.
» Hoteli koji grade priču i identitet – pobeđuju.
» Hoteli koji su lifestyle brendovi, a ne samo smeštaj – pobeđuju.
» Hoteli koji stvaraju iskustva koja gosti žele podeliti – pobeđuju.
» Hoteli koji shvate da prodaju više od kreveta i doručka – pobeđuju.
Ian Schrager, čovek koji je zauvek promenio lice svetskog noćnog života i hotelijerstva, ostaje sinonim za inovaciju i luksuz. Kao suosnivač kultno...
pročitaj jošSisevac je naselje u opštini Paraćin koje se smestilo u kotlini Kučajskih planina na obali reke Crnice. Naseljavanje Sisevca vezuje se za dolazak m...
pročitaj jošSve prisutniji sleep tourism više nije samo tendencija pojačanog rasta! Globalno tržište wellness turizma 2025. godine ostvariće dobit koja premašu...
pročitaj još