
Lavazza, jedinstvena priča o održivosti kafe
Lavazza fondacija kroz najfinije održive mešavine kafa, La Reserva de ¡Tierra! vodi vas na ukusno i mirisno putovanje oko sveta. Lavazza fondacija...
pročitaj jošIza 2 beogradska coffee bara, simboličnog naziva Osam, stoji bračni par, Elena i Stanislav. O njihovim počecima, konceptu, ponudi, razlici između Rusa i Srba kada je konzumiranje kafe u pitanju, priča Elena Šerjakova.
Elena i Stanislav su 2015. godine u Rusiji otvorili prvi caffe pod nazivom 8/25. Ispočetka bio je to mali objekat za specijalne kafe za poneti. Postepeno su se razvijali i za pet godina su otvorili objekat od 150 kvadrata sa sopstvenom kuhinjom i pekarom. Posao je cvetao, promet je rastao, a sa njim i obučenost ljudi koji su radili sa bračnim parom.
Ime našeg lokala u Beogradu, Osam, takođe je povezano sa prvom kafeterijom, ali smo ove godine, nažalost, prodali posao u Moskvi. Shvatili smo da je za održavanje željenog visokog kvaliteta potrebno stalno prisustvo, te smo doneli odluku da se fokusiramo na razvoj kafeterija u Beogradu – započinje priču Elena Šerjakova.
Kako su izgledali vaši počeci u Moskvi?
– Stanislav je bio odgovoran za dokumenta, finansije i nabavku, a moj deo posla je bio koncept, marketing, društvene mreže i motivacija zaposlenih. No, ova podela dužnosti je uslovna, jer podjednako učestvujemo u svim poslovnim procesima. Kada smo otvorili prvi kafe u Moskvi, sami smo vršili popravke, oboje smo bili iza pulta, kuvali kafu, pekli peciva i komunicirali sa gostima. Naša filozofija je da svojim rukama i dušom stvaramo projekat (osmeh). I beogradski objekat je otvoren po “Uradi sam” principu.
Pretpostavljam da ste po dolasku u Srbiju proučavali ugostiteljsku scenu u Beogradu. Da li vam je to pomoglo u određivanju koncepta?
– Došli smo u Srbiju bez jasnih planova za budućnost, a prvih šest meseci samo smo razgledali Beograd i upoznavali se sa ponudom. Oduvek smo bili zainteresovani za industriju kafe te nam je lokalno tržište kafe bilo u fokusu. Shvatili smo da nedostaje format malih kafića sa kvalitetnom kafom i prezadovoljni smo što se naša procena pokazala tačnom.
U razgovoru sa srpskim baristima dobio sam informaciju da su ruski ugostitelji daleko upoznatiji od naših kada su u pitanju vrste, kvalitet i priprema kafe. Kakvo je vaše mišljenje?
– Da, zaista mislim da je tako. U Rusiji je razvoj segmenta specijalne kafe počeo početkom 2000-ih, a u poslednje dve decenije ova kultura se veoma razvila. Kada smo stigli u Beograd pre dve godine, uvideli smo da je ovde nivo razvoja specijalne kafe sličan onom u Moskvi pre oko 12 godina, ali moramo uzeti u obzir razliku u veličini i broju stanovnika. Međutim, stvari su se prilično brzo promenile u poslednje dve godine. Skok u kvalitetu se dogodio, ne samo zbog emigracije Rusa i otvaranja novih lokala, već i zbog toga što je sve više srpskih ugostitelja, pržionica i vrhunskih barista koji su zainteresovani za segment kafe. Raduje me razvoj kulture ispijanja kvalitetne kafe u Beogradu.
Zanima me kako dolazite do kafe, da li je uvozite ili ste uspeli da ostvarite saradnju našim pržioničarima?
– Od početka radimo sa lokalnim pržionicama. Već drugi dan po dolasku u Beograd upoznali smo Matiju, vlasnika pržionice i kafeterije Fuka i od tada sarađujem. Opredelili smo se za njih jer nam se pogledi na ukus i pečenje zrna podudaraju i zadovoljni smo ovim partnerstvom. Što se tiče cena, kafa je oko dva puta skuplja nego u Rusiji. To je zbog lokalnih uslova i karakteristike tržišta. Pored toga, ovde je teže pronaći određene zalihe i ambalažu na koje smo navikli. Međutim, mi se prilagođavamo tržištu, pronalazeći alternativna rešenja. Za kupovinu ostalih sastojaka uglavnom koristimo Metro mrežu, ali ponekad radimo i sa drugim dobavljačima, kada je, recimo biljno mleko u pitanju.
Složili smo se da vaše kafeterije imaju ruski prizvuk, što je i logično. Ali, šta to konkretno znači kada je vaša ponuda u pitanju?
– Ruski prizvuk u našim kafeterijama je izražen kroz pristup određivanja menija i izboru pića koji nudimo. Primetili smo da lokalno stanovništvo više voli espresso i kafu u turskom stilu, kao i klasični cappuccino. U Rusiji su popularniji veći formati kafe, kao i mlečnija i slađa pića poput cappuccina, caffe latte i RAF kafe. RAF kafa je napitak od kafe, stvoren u Moskvi 2000-ih, kojeg do dolaska Rusa nije bilo u srpskim kafićima. To je desertno piće, slatko i kremasto. Iako se u Rusiji tradicionalno pije vruća, mi smo, zbog prelepe klime u Srbiji, dodali i hladnu verziju RAF kafe. Lako se kuva. U aparatu se kombinuju espresso, sirup, slatka pavlaka i mleko i sve se zagreva stvaranjem pene i do 2 santimetra.
Klasično je sa ukusom vanile, ali u Rusiji je od 2012. glavni trend RAF sa ukusom lavande, te je i on sada postao klasika. Takođe nudimo neobična hladna pića kao što su espresso tonik (led, tonik, dvostruki espresso sa dodatkom limuna) i bumble (sok od pomorandže i espresso). Bumble se može poslužiti i hladan i topao. Ova pića je teško naći u srpskim kafeima i to daje taj ruski prizvuk i originalnost u našem meniju. Još jedna “ruska priča” je matcha čaj. U Rusiji su Matcha latte i pića na bazi matchee veoma česti, pa shodno tome imamo neobične opcije poput Matcha tonika ili Matcha sa sokom od pomorandže. To je odlična alternativa kafi jer je osvežavajuća i prepuna vitamina.
Natalija Obruč je jedan od glavnih aduta u vašoj kafeteriji. Da li biste mogli da je predstavite našim čitaocima?
– Natalija ima više od 16 godina iskustva u industriji kafe i odgovorna je za kvalitet napitaka od kafe. Pored provere kvaliteta kafe i napitaka, bavi se regrutovanjem i obukom barista. Sertifikovana je od strane Specialty Coffeee Association za profesionalnog baristu, za poznavanje senzornih veština i veštine pripreme kafe.
Aktivno se takmičila i osvajala je brojna prvenstva u Rusiji i inostranstvu, a u septembru ove godine u Beogradu bila je sudija na prvenstvu u spremanju kafe Aeropress metodom. Njeno autorsko piće Irish Coffee, sa kojim je pobedila u Rusiji na Coffee In Good Spirits 2017. godine, možete probati kod nas. Radi se o unikatnoj varijaciji klasične Irske kafe. Pripremamo je na bazi filter kafe sa dodatkom viskija i kreme.
Po kolačima se jasno vidi da naša sagovornica i njena ekipa dolaze iz Rusije. Zapekanka, kolač od rikota sira i prelivom od višnje i Muraveynik sa Dulce de leche kremom su trenutno, pored kolača od limuna, u ponudi kafeterija Osam.
Za kraj razgovora bih vas zamolio da podelite vaše planove. Možemo li očekivati još koju kafeteriju u Beogradu, ili u nekom drugom gradu u Srbiji.
– Želja nam je da nastavimo da se razvijamo i planiramo u narednoj godini da otvorimo još najmanje dve nove kafeterije. Razmatramo otvaranje nove bašte, ali za to su nam potrebni partneri koji će nam pomoći u realizaciji projekta. Odlučni smo i spremni da ostvarimo zacrtane ciljeve.
Više o coffee baru Osam pročitajte u novom broju magazina Cafe Bar & Restoran
Istorija opuštenog i zabavnog načina ispijanja pića i ručavanja u Japanu seže više od 250 godina unazad. Međutim, rani koreni izakaje povezani su s...
pročitaj jošKompanija Carlsberg potpisala je novi višegodišnji ugovor sa UEFA-om, čime je postala zvanično pivo UEFA National Team Football takmičenja. Ovim pa...
pročitaj jošVina Plantaža ostvarila su istorijski uspeh na prestižnom ocenjivanju Mundus Vini Spring Tasting 2025, osvojivši ukupno sedam zlatnih medalja, uklj...
pročitaj još